Sveća Srećna Slava Domaćine sa belim cvećem

Kalendar jesenjih slava 2026: slave u oktobru, novembru i decembru

Na vratima špajza u mnogim kućama visi crkveni kalendar, sa crvenim slovima i kružićima koje je neko dopisao hemijskom. Pored Mitrovdana piše „kumovi“, pored Aranđelovdana „ujak“, a Nikoljdan je zaokružen dva puta, jer tog dana slavi pola familije. Jesen je kod nas vreme najgušćih slava, a slave u novembru su za mnoge porodice pravi maraton od stola do stola. Da biste lakše planirali, sastavili smo kalendar jesenjih slava za 2026. godinu: Petkovdan je 27. oktobra, Lučindan 31. oktobra, Mitrovdan 8. novembra, Đurđic 16. novembra, Aranđelovdan 21. novembra, a Nikoljdan 19. decembra.

Datumi ovih praznika su nepromenljivi. Srpska pravoslavna crkva ih računa po julijanskom kalendaru, pa padaju istog datuma svake godine, samo se menja dan u nedelji.

Kada je slavska trpeza posna?

Pre samih datuma, jedno praktično pitanje koje muči svaku domaćicu. Slava se priprema posno kada padne u sredu ili petak, koji su posni dani tokom cele godine, i kada padne u vreme nekog od velikih postova. Tada nema mesa, jaja ni mleka, a riba je najčešće glavno jelo.

Dobra vest za 2026: nijedna od slava sa ovog spiska ne pada u sredu ni u petak. Izuzetak je samo Nikoljdan, koji uvek pada u Božićni post. Taj post počinje 28. novembra i traje do Badnjeg dana, 6. januara, pa je Nikoljdan uvek posna, riblja slava.

Slave u oktobru

Petkovdan, 27. oktobar (utorak)

Petkovdan je praznik Svete Petke, svetiteljke koja je živela kao isposnica u 11. veku i koju narod posebno voli i poštuje. Mnoge crkve i izvori nose njeno ime. U Beogradu je najpoznatija crkvica Svete Petke kod Kalemegdana, sa izvorom do kog vernici dolaze po vodu. Njeno grčko ime je Paraskeva, što na grčkom znači petak, a narodno ime Petka nosi isto značenje.

Lučindan, 31. oktobar (subota)

Lučindan je praznik Svetog apostola i jevanđeliste Luke, pisca jednog od četiri jevanđelja i Dela apostolskih. Po predanju je bio lekar i prvi slikar ikone Bogorodice, pa ga slikari ikona i lekari smatraju svojim zaštitnikom. Kao krsna slava nije među najčešćima, ali porodice koje ga slave obično to čine generacijama. Ove godine pada u subotu, pa gosti neće morati da se žure na posao.

Slave u novembru

Mitrovdan, 8. novembar (nedelja)

Mitrovdan je praznik Svetog velikomučenika Dimitrija Solunskog. U narodnom kalendaru imao je posebno mesto, jer su Đurđevdan i Mitrovdan delili godinu na letnju i zimsku polovinu. Otuda i stara izreka: „Đurđevdan hajdučki sastanak, Mitrovdan hajdučki rastanak.“ Posle Mitrovdana hajduci su se razilazili na zimovanje, a domaćini su računali da je zima stigla. Mitrovdan je jedna od češćih slava, a ove godine pada u nedelju.

Đurđic, 16. novembar (ponedeljak)

Đurđic je jesenji praznik Svetog velikomučenika Đorđa. Dok se prolećni Đurđevdan slavi 6. maja, Đurđic se praznuje u spomen na prenos njegovih moštiju. Neke porodice kojima je Đurđevdan krsna slava slave i Đurđic, a za neke je upravo Đurđic glavna slava. Ako niste sigurni šta slave vaši prijatelji, bolje je da pitate nego da zakasnite šest meseci.

Aranđelovdan, 21. novembar (subota)

Aranđelovdan je praznik posvećen Svetom arhangelu Mihailu, predvodniku anđela. Zvanično se zove Sabor Svetog arhangela Mihaila. Jedna je od najrasprostranjenijih slava u Srbiji, pa je 21. novembar dan kada se zvoni na mnogim vratima istovremeno. Pošto pada pre početka Božićnog posta, a ove godine u subotu, trpeza je mrsna.

Slava u decembru: Nikoljdan, 19. decembar (subota)

Sveti Nikola, arhiepiskop mirlikijski i čudotvorac, jedan je od najvoljenijih svetitelja u pravoslavlju, a Nikoljdan se često navodi kao najčešća krsna slava kod Srba. Zbog Božićnog posta trpeza je posna, pa se na Nikoljdan služi riba: pečen šaran, riblja čorba, prebranac, posne sarme i pite. Za mnoge je to najlepša trpeza cele godine, upravo zato što se sprema sa posebnom pažnjom.

Sojina sveća Srećna slava domaćine sa mirisom slavskog žita, oraha i vanile
Srećna slava domaćine: žito, orasi i topla vanila.

Šta je zajedničko svim slavama

Bez obzira na svetitelja, slava ima iste temelje. Slavski kolač, žito, slavska sveća i crveno vino nalaze se na stolu svake kuće koja slavi. Kolač se seče i preliva vinom uz molitvu, žito se sprema u slavu svetitelja i u spomen na pretke, a sveća se pali i gori tokom dana. O tome kada se slavska sveća pali i kada se gasi pisali smo u posebnom tekstu, Zašto se pali sveća za slavu i kada se gasi.

Gosti na slavu tradicionalno ne dolaze zbog poziva, nego zato što znaju da su dobrodošli. Ipak, retko ko dođe praznih ruku, bez obzira na ono čuveno „nemoj ništa da donosiš“.

Poklon za jesenje slave

Najčešće se nosi vino, slatkiš ili nešto za kuću. Ako želite poklon koji ostaje i posle slave, napravili smo Srećna slava domaćine, mirisnu sveću sa notama slavskog žita, oraha, tople vanile i cimeta. Važno je reći: ona ne zamenjuje slavsku sveću, koja ima svoje versko značenje. Ona je uspomena na praznik i znak pažnje prema domaćinu, sveća koja se pali kasnije, u neko obično veče, i vraća miris slavskog dana.

Ostale mirise za ovu priliku pronaći ćete u kolekciji Za Slavu. Ako vam treba još ideja, pogledajte tekst Poklon za slavu domaćinu: 10 ideja koje se pamte. Za domaćina koji rakiju ceni više od kolača, tu je priča o kolekciji Duh Rakije.

Čitajte dalje

Ako se spremate za duge jesenje večeri posle slava, pročitajte kako napraviti topao dom za jesen i zimu. Za priču o tome šta nas čini Balkancima, tu je Miris doma, zvuk tamburice, svetlo duše.

Nazad na blog

Ostavi komentar